Migration from Bosnia and Herzegovina to Croatia: Migration patterns of immigrants in Zagreb

Main Article Content

Sanja Klempić Bogadi
http://orcid.org/0000-0003-4536-0627
Margareta Gregurović
Sonja Podgorelec

Abstract

The 2011 population census recorded 4,290,612 residents of Croatia among which 584,947 or 13.7% were born abroad. Even though the most of them were born in Bosnia and Herzegovina (70% or 409,357) no research was conducted about this significant group of immigrants. This paper analyses the migration flows between Bosnia and Herzegovina and Croatia during the last 60 years, especially focusing on demographic data available from diverse secondary sources and data on migration history and transnational activities obtained through empirical study “The Effects of Immigration from Bosnia and Herzegovina on the Sociodemographic Development of Croatian Urban Areas”. The survey was conducted in 2014 in Sesvete, district of City of Zagreb on a judgemental/purposive sample of 301 adult Croatian residents born in Bosnia and Herzegovina.


Historical events (especially war) and economic developments had the influence on the number of immigrants as well as their motivation and decision to move from Bosnia and Hercegovina to Croatia. The data obtained through secondary sources and the results of conducted survey confirmed the shift in dominant migration patterns during three periods. First period, after the WWII until beginning of 1990s, indicated mostly labour migration where the migrations from Bosnia and Herzegovina to Croatia were mostly driven by economic underdevelopment of the country of origin and directed towards Croatian commercial and industrial centres. In the first half of 1990s the change of socio-political system (breakup of the former federal state) and the war in Croatia and Bosnia and Herzegovina induced significant forced migrations directed towards Croatia. After the end of the war and due to the consequences of armed conflict effecting the contemporary socioeconomic and political development of Bosnia and Herzegovina, a part of its citizens who were temporary settled in Croatia (as labour migrants or refugees) or elsewhere abroad, decided not to move back to Bosnia and Herzegovina but permanently stay in or move to Croatia. This was followed by the new period of migration driven (again) mostly by economic reasons complemented by general social situation and advanced unfavourable demographic processes in Bosnia and Hercegovina. These conditions stimulated the citizens of Bosnia and Hercegovina to migrate more frequently to other, economically more developed countries (Germany, Austria) effecting significantly the number of immigrants from Bosnia and Herzegovina in Croatia.


The respondents included in empirical research are mostly Croats by ethnic affiliation (93.4%) and 99% of them have Croatian citizenship. In the highest proportion they migrated to Croatia during the 1990s. The results showed statistically significant correlation between the area of Bosnia and Herzegovina from where they moved to Croatia and the period of migration (the most numerous migrations were recorded from the area of the contemporary Republika Srpska). Three most frequent reasons of migration were war destruction (41.5%), economic reasons (33.2%) and family reasons (13%). Almost two thirds of respondents (63.1%) had no prior migration experience and more than 90% plan to stay permanently in Croatia. The study also confirmed significant social and transnational activities of immigrants. However, these respondents cannot be considered as the “typical migrants” since they largely share language, culture and tradition of receiving society which presents a favourable environment for their legal/political, socioeconomic and sociocultural integration.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Klempić Bogadi, S., Gregurović, M., & Podgorelec, S. (2018). Migration from Bosnia and Herzegovina to Croatia: Migration patterns of immigrants in Zagreb. Stanovnistvo, 56(2), 39–62. https://doi.org/10.2298/STNV1802039K
Section
Articles

References

BAUBÖCK, R. (1996). Cultural Minority Rights for Immigrants. The International Migration Review 30(1): 203‒250. https://doi.org/10.2307/2547468

BHAS (2016). Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013. rezultati popisa. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

BHAS (2018). Demografija 2014 (elektronski izvor). Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. http://www.bhas.ba/tematskibilteni/DEMOGRAFIJA_2015_BH_web.pdf

CVITKOVIĆ, I. (2017). Nacionalna i konfensionalna slika Bosne i Hercegovine. U I. Cvitković (ur.), Demografske i etničke promjene u BiH (str. 27-47). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. https://doi.org/10.5644/PI2017.172.02

DEP (2016). Bosna i Hercegovina – Izvještaj o razvoju 2015. Sarajevo: Vijeće ministara, Direkcija za ekonomsko planiranje. http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/izvjestaji/?id=1783

DZS (1996). Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991. Stanovništvo prema mjestu rođenja, narodnosti i spolu: po županijama, dokumentacija 889. Zagreb: Državni zavod za statistiku.

DZS (2004). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001 (elektronski izvor). Zagreb: Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/census.htm

DZS (2013). Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011 (elektronski izvor). Zagreb: Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm

DZS (2013-2018). Migracije stanovništva Republike Hrvatske, priopćenja (elektronski izvor). Zagreb: Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/

HIERONYMI, O. (2005). Identity, integration and assimilation: factors of success and failure of migration. Refugee Survey Quarterly 24(4): 132‒150. https://doi.org/10.1093/rsq/hdi095

IDN CDI (1968). Demografski i ekonomski aspekti prostorne pokretljivosti stanovništva. Beograd: Savezni biro za poslove zapošljavanja.

IDN CDI (1971). Migracije stanovništva Jugoslavije. Beograd: Institut društvenih nauka – Centar za demografska istraživanja.

KLEMPIĆ BOGADI, S. & LAJIĆ, I. (2014). Suvremena migracijska obilježja statističkih jedinica Republike Hrvatske. Migracijske i etničke teme 30(3): 437‒477. https://doi.org/10.11567/met.30.3.7

KOSTIĆ, R. (2013). Istraživanje trendova u transnacionalnim praksama migranata potaknutih sukobom: Bosanci u Švedskoj i njihove aktivnosti usmjerene k Bosni i Hercegovini. U M. Emirhafizović, E. Ćosić, A. Osmić i V. Repovac-Pašić (ur.), Migracije iz Bosne i Hercegovine (str. 35-44). Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka, Institut za društvena istraživanja i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Sektor za iseljeništvo.

KUTI, S., & BOŽIĆ, S. (2016). Transnacionalni socijalni prostori – Migrantske veze preko granice Hrvatske. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

MARKOTIĆ, A. (1996). Hrvati u Bosni i Hercegovini (ratno raspučenje ili dekroatizacija Bosne). U Z. Pepeonik (ur.), Zbornik radova I. hrvatskog geografskog kongresa (str. 221‒227). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.

MARKOTIĆ, A. F. (2000). Utjecaj ratnog egzodusa iz BiH na promjene u ukupnom broju stanovnika Hrvatske 1991–1997. godine. U D. Pejnović (ur.), Zbornik radova 2. hrvatskog geografskog kongresa (str. 213-221). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.

MESIĆ, M. (2002). Tokovi i teorije. Zagreb: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta.

MSB (2017). Migracijski profil Bosne i Hercegovine za 2016. godinu. Sarajevo: Sektor za imigraciju Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. http://www.msb.gov.ba/PDF/MIGRACIJSKI_PROFIL_2016_2HRV.pdf

MSB (2018). Migracijski profil Bosne i Hercegovine za 2017. godinu. Sarajevo: Sektor za imigraciju Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. https://dijaspora.mhrr.gov.ba/wp-content/uploads/2018/05/MIGRACIONI-PROFIL_2017_-HRV.pdf

MILOJEVIĆ, A. (1986). Mobilnost radne snage u Jugoslaviji – Zapošljavanje iz Bosne i Hercegovine u drugim republikama i pokrajinama. Banja Luka: Ekonomski institut.

NARODNE NOVINE (2018a). Zakon o hrvatskom državljanstvu, pročišćeni tekst zakona. Narodne novine 53/91, 70/91, 28/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15 (elektronski izvor). Zagreb: Zakon.HR, Pročišćeni tekstovi zakona. https://www.zakon.hr/z/446/Zakon-o-hrvatskom-dr%C5%BEavljanstvu

NARODNE NOVINE (2018b). Zakon o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu (elektronski izvor). Zagreb: Narodne novine, Međunarodni ugovori Republike Hrvatske 09/07. http://digured.srce.hr/arhiva/263/33322/www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/117.htm

OLIVIERA-ROCA, M. (1981). Stanovnici drugih republika i autonomnih pokrajina zaposleni u udruženom radu SR Hrvatske. Rasprave o migracijama, br. 75. Zagreb: Centar za istraživanje migracija.

PEJANOVIĆ, M. (2017). Promjena etničke strukture opština u Bosni i Hercegovini prema popisu stanovništva 2013. godine. U. I. Cvitković (ur.), Demografske i etničke promjene u BiH (str. 70-92). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. https://doi.org/10.5644/PI2017.172.05

PEPEONIK, Z. (2000). Stanovništvo Republike Hrvatske 1991. godine rodom iz Bosne i Hercegovine. U D. Pejnović (ur.), Zbornik radova 2. Hrvatskog geografskog kongresa (str. 201-212). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.

PETROVIĆ, R. (1987). Migracije u Jugoslaviji i etnički aspekt. Beograd: Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije.

SZS (1955). Popis stanovništva 1948. ‒ Knjiga VI: Stanovništvo po rodnom kraju. Beograd: Savezni zavod za statistiku.

SZS (1967). Popis stanovništva 1961. ‒ Knjiga VI: Vitalna, etnička i migraciona obeležja, rezultati za opštine. Beograd: Savezni zavod za statistiku.

SZS (1974). Popis stanovništva i stanova 1971., Stanovništvo ‒ Knjiga I: Vitalna, etnička i migraciona obeležja, rezultati po republikama i pokrajinama. Beograd: Savezni zavod za statistiku.

VLADA RH (1995). Prognanici i izbjeglice u Republici Hrvatskoj – studeni 1995. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za prognanike i izbjeglice. http://digured.srce.hr/arhiva/1584/106779/izvj_izbjeglice_studeni95.pdf

VLADA RH (1996). Izvješće Ureda za prognanike i izbjeglice o skrbi za prognanike, povratnike i izbjeglice u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 1996. godine, Zagreb. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za prognanike i izbjeglice.

VLADA RH (1998). Izvješće Vlade RH o dosadašnjem tijeku povratka i zbrinjavanju prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (elektronski izvor). Zagreb: Narodne novine 92/1998. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_92_1248.html